Brailleovo pismo na ambalaži hrvatskih proizvoda

Uvod

Označavanje ambalaže Braillovim pismom hrvatskih proizvoda je projekt pokrenut od strane Hrvatskog saveza slijepih prije pet godina. Za socijalizaciju slijepih te za podizanje njihovog duhovnog potencijala Brailleovo pismo ima presudan značaj. To je najraširenije i najpraktičnije pismo kojim se služe slijepi.

Funkciju Brailleovog pisma danas nadopunjuju razna tehnološka rješenja, no ne mogu ga u potpunosti zamijeniti. Zato ono ima golemo značenje u obrazovanju i uopće u životu slijepih. Oni koji su izravnije upoznati s problemima na koje nailaze osobe s određenim oštećenjem, u ovom slučaju sljepoćom, svakako bolje poznaju i razumiju subjektivne pa i objektivne zapreke. Poticati društvo na određeni senzibilitet može uzvratiti dobitkom na drugi način. Brailleovo pismo može u tome odigrati presudnu ulogu, naročito s aspekta prezentiranja široj javnosti gdje je god to moguće. Imajući ovo u vidu, posebnu bi pozornost trebalo usmijeriti na procjenu inovativnih pokusnih projekata s područja integracije, poglavito onih koje se temelje na povezanosti šire javnosti i kategorije osoba oštećena vida.
Prisutnost brailleovog pisma u svim mogućim aspektima ljudskog života i društva trebao bi biti dijelom jedinstvene opće politike socijalnog programa jedne moderne države. Jednako kao što se danas mora omogućiti pristup invalidskim kolicima- objektima, prelasku ulice tako se treba izboriti za jednakost brajevog pisma s crnim tiskom gdje god je to moguće; tiskanjem turističkih vodiča, uputstava za rukovanje nekim aparatima , uputstva za korištenje i sastav lijekova, razne informacije o liječenju pojedinih bolesti, provođenje dijete i slično. Posebnu pozornost zato treba posvetiti standardizaciji definiranih parametara u svijetu kako bismo imali komparativni pristup projektu.

U Hrvatskoj se projekt saživio obilježavanjem lijekova na brailleovom pismu, imajući u vidu oko 5.500 slijepih i slabovidnih osoba. Praksa označavanja u svijetu postoji već desetak godina. U Europi u tome prednjači njemačka farmaceutska industrija zatim švicarska , engleska, potom visoko razvijene skandinavske zemlje. Treba izdvojiti jedinu zemlju u Europi , Španjolsku, pretpostavljam i u svijetu, koja ima najjaču organizaciju koja brine o slijepima i koja je uvjetovala obaveznu registraciju lijekova s Brailleovim pismom.

U Hrvatskoj su projekt ostvarili predstavnici dvaju najvećih farmaceutskih tvrtki PLIVE i BELUPA te predstavnik Hrvatskog saveza slijepih. S obzirom da nismo mogli slijediti iskustva inozemnih proizvođača lijekova, početak je bio obilježen neuspjelim tiskanjem etiketa Belupovih lijekova. Pokušaj je završio više kao humana akcija ali bez rezultata. Ova varijanta označavanja uz mnoge nedostatke ipak nas je navela na ozbiljniji pristup. Cilj je ipak postignut u jesen 1999.godine kada je BELUPO označio prva dva lijeka. Sam projekt označavanja tada je bio i veliki izazov za dobavljača kartonske ambalaže Grafičar iz Ludbrega. Međutim, postignuta je odlična kvaliteta brajevog zapisa. Veliku zaslugu u tome imao je dipl. ing. Ivan Berljak koji je u projekt uključen od samog početka.
Sa stanovišta pakiranja lijeka razlučili smo što zapravo sadržava pakovanje i što možemo odnosno smijemo označiti. Ono sadržava primarni spremnik sa sadržajem dakle- blister kartica, bočica, strip kutijica ili nešto slično, zatim sekundarni spremnik koji je uglavnom kartonska kutija i dodaci lijeka (uputa ili u nekim slučajevima pomagala za primjenu lijeka ), žličica, kapaljka, pumpica.... Daljnjom analizom ove problematike došli smo do zaključka da je moguće označiti samo sekundarni spremnik tzv. vanjsko pakiranje.

Na brajevom pismu nakon Belupovih lijekova tiskan je Vademecum tzv. vodič, priručnik ili podsjetnik o lijekovima Belupa sa nekim osnovnim podacima, dostupan za proučavanje i slijepim osobama. Pliva se uključila u označavanje početkom 2000. godine preko OTC - preparata, dakle lijekova koji se prije svega mogu naći u slobodnoj prodaji, a zatim i lijekova koji se izdaju i na liječnički recept. Mr. ph. Vesna Sokač, Plivina je predstavnica u našem projektu, radi u suradnji s Karlovačkom tiskarom Lana. Dosadašnji rezultati rada Plivinih stručnjaka je četrdesetak označenih lijekova, među njima i u svijetu poznati Sumamed koji se takav izvozi na rusko, bugarsko, makedonsko i slovensko tržište. Treba istaknuti da je taj lijek upravo zahvaljujući brailleovom pismu dobio i svojevrsnu zaštitu od sve učestalijeg falsifikata na istočnom tržištu. Osim toga, specifičnost je i posebno strukturirana ambalaža kao i vrlo skup zaštitni premaz. Belupo je za sada označio dva lijeka i spomenuti Vademecum, i na taj način otvorio nam put u ostvarivanju naše ideje.

Kakva je situacija u nama susjednoj državi - Sloveniji?

Krka iz Novog Mesta odlučila se na tržište izaći također preko OTC preparata, no nije se ograničila samo za lokalno tržište nego apliciraju ambalažu i za inozemstvo, uključujući i hrvatsko. Brailleovo pismo stavlja se na kutije tijekom tekstualne promjene ambalaže što znači da u istom trenutku nema sva ambalaža brajev ispis.
Grafički stručnjaci farmaceutske tvrtke Leka iz Ljubljane pozabavili su se postupkom prenosivih datoteka između dizajnera i studija (formati, fontovi, itd.), probnih otisaka, kontrole tiska, zaštite tiska, te dubokog tiska što se odnosi na brailleovo pismo. Sve to može se pronaći na njihovoj web stranici.
Velike svjetske farmaceutske korporacije poput Bayera, Hochsta, odavno putem svojih web stranica informiraju javnost o postupku označavanja brajevim pismom, što nije više nikakva novost nego uhodan posao. Stoga treba naglasiti kako dio visoko razvijenog svijeta označavanje smatra civilizacijskim činom i prihvaćanjem problematike slijepih osoba. U svakodnevnom životu, dio te svakodnevnice je i samostalno pronalaženje lijekova.
Nakon zadovoljavajućih rezultata postignutih na području farmaceutike, projekt je proširen i na područje mobilne telefonije. U dogovoru s VIP - om , tiskara Hrvatske knjižnice za slijepe uskoro će tiskati njihova uputstva za rukovanje. Na tekstu će primijeniti adaptacija zbog njegova prilagođavanja slijepim osobama. Planovi projekta su veliki - s aspekta ekonomske moći i većine hrvatskih tvrtki situacija je veoma loša. Treba ipak imati na umu činjenicu kako brajev ispis poskupljuje proizvod. U uvjetima sve veće konkurencije na tržištu kao nužnost poslovanja i opstanka svakog poduzeća nameće se profitabilno poslovanje, no bez obzira koliko profit bio nužnost nije uvijek i jedino mjerilo uspješnosti tvrtke. Izvoz tako označenih proizvoda potvrdit će njegovu internacionalizaciju tvrtke, što sada imamo slučaj s Plivom.

U prošloj 2001. godini učinjeno je puno. No je li učinjeno dovoljno dobro?

Biti pravedno kritičan znači puno znati, a biti samokritičan znači htjeti bolje. Tvrdnja da je sve napravljeno dobro bila bi pretenciozna, a posipanje “pepelom” značilo bi anuliranje namjere i želje da se postiže kvaliteta. Prema tome , sigurno je da smo radili kako smo najbolje znali i umjeli u okruženju realnog društvenog stanja.
Osnivanjem savjetodavno - konzultantske institucije po nazivom Institut za ambalažu i pakiranje, polažemo velike nade u multidisciplinarni pristup gospodarskoj djelatnosti , koji će biti na raspolaganju proizvođačima i korisnicima ambalaže.
Na kraju treba istaknuti da je cijeli projekt u perspektivi zamišljen tako da označeni proizvodi budu prepoznatljivi za sve one koji će na bilo koji način biti u doticaju s njima, ali istodobno da cijela akcija ima kontinuirano edukativni značaj.

Šira javnost će tako na posredan način biti upoznata s kategorijom ljudi čija je percepcija drugačija i koji svoje svakodnevne potrebe moraju zadovoljiti na drugi način, specifičan način. Brailleovo pismo jedna je od tih specifičnosti