Brailleovo pismo - humanosti i zaštite tiskane komercijalne ambalaže

8. savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija, Blaž Baromić 2004

BRAILLEOVO PISMO U FUNKCIJI HUMANOSTI I ZAŠTITE TISKANE KOMERCIJALNE AMBALAŽE

Goran Medek
Lana - Karlovačka tiskara, Banija 127, 47 000 Karlovac


Sadržaj:

Sažetak
1 - Uvod
2 - Louis Braille (1809. -1852.)
3 - Braillovo pismo
4 - Braillovo pismo kao zaštitni element tiskane komercijalne ambalaže
5 - Zaključak
6 - Literatura


Sažetak

Pakiranje i ambalaža proizvoda su bitna obilježja u sustavu razvoja novih proizvoda i dobivaju primarno značenje u smislu prilagođavanja proizvoda potrebama tržišta. Kako je jedan od najznačajnijih zadataka ambalaže zaštita proizvoda i ljudi te informiranost, vrlo je značajno omogućiti tu informiranost i slijepim osobama, osobito kada je riječ o farmaceutskim proizvodima koji se sve više mogu naći i u slobodnoj prodaji. U procesu približavanja naše zemlje EU, vrlo je važno napomenuti da neke zemlje imaju zakonska riješenja o uporabi Brailleovog pisma na tiskanoj komercijalnoj ambalaži. Među njima je najdalje otišla Španjolska koja ima zakonsku regulativu uporabe Brailleovog pisma na svim farmaceutskim proizvodima.

Krivotvorenje proizvoda najrazličitijih poznatih robnih marki iz godine u godinu ima sve veću tendenciju rasta te prema procjenama ošteti svjetsko gospodarstvo za 250 milijardi dolara godišnje. U farmaceutskoj industriji krivotvorenje proizvoda može prouzročiti nesagledive posljedice na zdravlje i živote korisnika lijekova. Jedan od načina borbe protiv krivotvorenja je izrada ambalaže sa zaštitnim elementima među koje spada i Brailleovo pismo. Jasno da Brailleovo pismo samo za sebe ne predstavlja veliku zaštitu, ali postupak njegove izvedbe u kombinaciji s još nekim elementima zaštite (hologrami, zaštitne tiskarske boje, mikrotekst...) znatno otežava mogućnost krivotvorenja ambalaže.

Ključne riječi:

ambalaža, kutija, Brailleovo pismo, zaštita, slijepe osobe, krivotvorenje

1 - Uvod

Brailleovo pismo ili tisak za slijepe na ambalaži hrvatskih proizvoda je projekt pokrenut od strane Hrvatskog saveza slijepih tijekom 1997. godine.

Za socijalizaciju slijepih osoba u društvo te za podizanje njihovog duhovnog potencijala Brailleovo pismo ima presudan značaj. Funkciju Braiilevog pisma danas nadopunjuju razna tehnološka rješenja, no ne mogu ga u potpunosti zamijeniti, zato ono ima veliko značenje u obrazovanju i uopće u životu slijepih. Oni koji su izravnije upoznati s problemima na koje nailaze slijepe osobe, svakako bolje poznaju i razumiju subjektivne pa i objektivne zapreke. Poticati društvo na određeni senzibilitet može uzvratiti dobitkom na drugi način.

Prisutnost Braiilevog pisma u svim mogućim aspektima života i društva trebao bi biti dijelom jedinstvene opće politike socijalnog programa jedne moderne države. Jednako kao što se danas mora omogućiti pristup invalidskim kolicima raznim objektima, tako se treba omogućiti i prisutnost Braiilevog pisma gdje god je to moguće.

U Hrvatskoj je projekt saživio obilježavanjem komercijalne ambalaže (kutija) za farmaceutsku industriju (Pliva i Belupo) imajući u vidu oko 5800 slijepih i slabovidnih osoba. Praksa označavanja tiskane komercijalne ambalaže za farmaceutsku industriju Braillevim pismom u svijetu postoji već desetak godina. U Europi u tome prednjače njemačka farmaceutska industrija, slijede ju švicarska, engleska te skandinavske zemlje. Ovdje treba izdvojiti Španjolsku, kao jedinu zemlju u Europi, koja je zakonom uvjetovala obaveznu registraciju lijekova s Braillevim pismom.

2 - Louis Braille (1809. -1852.)

Louis Braille rođen je 04. 01. 1809. u Coupvrayu, Francuska. Ozljeda oka koju je zadobio u trećoj godini života rezultirala je potpunim gubitkom vida. Sa deset godina polazi u Kraljevski institut za slijepu djecu u Parizu, prvu školu te vrste na svijetu, gdje će kasnije živjeti, studirati i podučavati.

Kada mu je bilo petnaest godina, razvio je sistem čitanja i pisanja pomoću uzdignutih točaka. Tri godine kasnije primijenio je taj sistem i na glazbenu notaciju. Prihvatio je poziciju redovnog učitelja na Institutu kada mu je bilo devetnaest godina. Bio je učtiv, suosjećajan učitelj i odličan glazbenik, svoj život posvetio je svojim učenicima, prijateljima i svojoj metodi pisma uzdignutim točkicama koja je danas poznata pod imenom Braillovo pismo.

Louis Braille umro je u četrdesettrećoj godini života smatrajući da je njegova misija završena, a zbog njegova djela danas ga nazivaju i "ocem" pismenosti slijepih osoba.

3 - Braillovo pismo

Braillovo pismo ili brajica (naziv koji je uveo prof. Mirko Vidulić iz Zagreba) je točkasto reljefno pismo za slijepe osobe. Sastoji se od niza slova i simbola koji se čitaju prelaskom prstiju preko niza uzdignutih točkica. Postoji više oblika Braiilevog pisma, a neki dodatni znakovi razvijeni su za muzičke note, matematičke znakove i rad računalom. Različiti jezici imaju i različite Brailleve abecede i znakove.

Braillevi kodovi sastavljeni su od znakova koji se zovu ćelije. Svaka ćelija sastoji se od različite kombinacije točkica koji mogu predstavljati pojedina slova, znakove, muzičke note, matematičke simbole i drugo.

Standardno ili šest-točkasto Braillevo pismo koristi se za tvorbu znakova sa 6 točkica pomoću kojih se mogu napraviti 63 znaka čemu se dodaje još i znak bez točkica tj. razmak pa standardno Braillevo pismo ima ukupno 64 znaka. Zbog tako malog i ograničenog broja znakova, pojedini znakovi imaju više značenja što ovisi o kontekstu ili predznaku, tako npr. znak za kurentno slovo "a" označava kurentno "a" ako ispred njega ne stoji nikakav predznak odnosno verzalno slovo "A" ako ispred njega stoji predznak za verzalna slova, odnosno broj "1" ako ispred njega stoji predznak za arapske brojeve i sl.

Veličina Braiilevog znaka iznosi 6x10 mm pa na formatu papira A4, uz zahtjev da postoje margine, može stati najviše 28 redaka, a u svakom retku najviše 30 znakova. Upravo zbog želje da se smanji obujam Braillevih publikacija, slijepe osobe u razvijenim zemljama (engleskog, francuskog i njemačkog govornog područja) još od prošlog stoljeća za svakodnevnu uporabu koriste kratkopis kojim se tiskaju sve knjige i časopisi. U kratkopisu vrijede sva pravopisna pravila, a zahvaljujući kraticama za česte slovne skupine i riječi postiže se ušteda od cca. 30% čime se povećava i brzina pisanja i čitanja.

 

4 - Braillovo pismo kao zaštitni element tiskane komercijalne ambalaže

Tijekom 1999. godine počela su prva razmišljanja i razgovori o tome kako uvesti pismo za slijepe osobe na tiskanu komercijalnu ambalažu naše renomirane farmaceutske tvrtke "Pliva". Danas se možemo pohvaliti činjenicom da su u "Lana - karlovačkoj tiskari" u suradnji s kolegama iz "Plive" i Društva slijepih Hrvatske učinjeni pionirski koraci prema standardima uvođenja Braillevog pisma u Hrvatskoj.

Farmaceutska industrija danas predstavlja jednu od najbrže rastućih i najprofitabilnijih industrija u svijetu. "Pliva" je vodeća farmaceutska kompanija u centralnoj i istočnoj Europi. U protekle tri godine "Pliva" je ostvarila i akvizicije nekoliko kompanija u zapadnoj Europi dok je najveći iskorak u ekspanziji poslovanja prema globalnom farmaceutskom tržištu bila kupnja američke farmaceutske kompanije Sidmak Laboratories Inc. Upravo zbog tog naglog prodora naše farmaceutske industrije na vanjsko tržište, u "Lana - karlovačkoj tiskari" moralo se pratiti zahtjeve kupca.

Farmaceutska ambalaža ima neke svoje specifičnosti, osim što štiti proizvod od vanjskih utjecaja, mora olakšati konzumiranje proizvoda, spriječiti zlouporabu ili pak osigurati posljednju i presudnu informaciju.
Farmaceutsko pakiranje, prije svega, mora izazvati osjećaj sigurnosti, čistoće i potpune preciznosti. Ono ne bi smjelo sličiti niti na jedan drugi oblik pakiranja tako da ga je teško zamijeniti s drugim proizvodom. U svijetu je tako uvedeno pravilo da se niti jedan nefarmaceutski proizvod ne smije pakirati u ambalažu koja nalikuje na blister-pakiranje lijeka (što je donedavno bio slučaj sa žvakaćim gumama) kako se djeca ne bi navikla na otvaranje ovog tipa ambalaže i time došla u životnu opasnost.

Mnogi lijekovi koji se nalaze na tržištu imaju vrlo visoku prodajnu cijenu pa je zato razumljivo da su vrlo česta meta krivotvoriteljima. Farmaceutska industrija je vrlo osjetljiva na svaku vrstu krivotvorenja i zlouporabe proizvoda jer svako krivotvorenje znači automatski i prijetnju za zdravlje i život korisnika, a u posebno rizičnu skupinu spadaju djeca. Ako se uzme u obzir činjenica da je čak 10% lijekova na svjetskom tržištu krivotvoreno, onda je lako zaključiti zašto farmaceutska industrija ulaže toliko mnogo napora i novca u suvremene oblike zaštite svojih proizvoda.

Kako se boriti i usprotiviti takvoj vrsti kriminala u svijetu? Jedna od mogućnosti je zaštita proizvoda pomoću elemenata na ambalaži koji kupcima omogućuju jednostavno i brzo provjeravanje autentičnosti proizvoda. Jedan od tih elemenata zaštite ambalaže tj. proizvoda u njemu svakako je i implementacija Braillevog pisma na dotičnu ambalažu (kutiju). Jasno da Braillevo pismo samo za sebe ne predstavlja veliku zaštitu, ali postupak njegove izvedbe u velikim serijama te ispravan i po pravilima izveden tekst koji je čitljiv znatno otežava mogućnost krivotvorenja ambalaže. Braillevo pismo u kombinaciji s još nekim elementima zaštite (hologrami, zaštitne tiskarske boje, mikrotekst...) može znatno pridonijeti nemogućnosti krivotvorenja proizvoda.

Hologrami su slike izrađene pomoću laserske svijetlosti, a mogu se dobavljati kao samoljepivi ili u obliku folije koju se pomoću stroja za vrući tisak otiskuje na tiskovnu površinu. Pored zaštitnog, hologrami imaju i snažan promocijski značaj te na taj način postaju najrašireniji oblik zaštite ambalaže. U hologram se može upisati do 1400 linija na milimetru što omogućuje unos velikog broja informacija u hologram. Registrirani proizvođači holograma osnovali su udruženje (IHMA) koje brine da se hologrami različitih proizvođača ne bi duplicirali ili došli na ilegalno tržište. Svaki hologram ima svoju oznaku i pohranjen je u knjižici holograma (HIR - Holograme Image Register).

Pomoću posebnih programa može se izraditi ambalaža sa zaštitnim mikro elementima koje nije moguće vidjeti prostim okom. To može biti mikrotekst (veličine do 0,2 mm), posebni rasteri (frekventno-modularni raster, latentna slika), tanke linije (guilloche) koje postaju sve tanje i time daju vizualni učinak tonskog prijelaza. Dobre su strane tih elemenata da se ambalaža može zaštititi s nekoliko elemenata istovremeno i to prema zahtjevu kupca i bez većih dodatnih troškova.

Uporaba boje za zaštitu ambalaže tj. proizvoda jedan je od najstarijih načina zaštite. Boja proizvoda je strogo definirana, što kupcu omogućuje jasnu identifikaciju identičnosti proizvoda. Zaštitne boje mogu biti fotokromatske - reagiraju na UV svjetlost ili termokromatske - reagiraju samo pri određenoj temperaturi.

5 - Zaključak

Dio visoko razvijenog svijeta označavanje ambalaže Braillevim pismom smatra civilizacijskim činom i prihvaćanjem problematike slijepih osoba. Označeni proizvodi moraju biti prepoznatljivi za sve koji će na bilo koji način doći u doticaj s njima, a istodobno imati kontinuirano edukativni značaj. Šira javnost će tako na posredan način biti upoznata s kategorijom ljudi čija je percepcija drugačija i koji svoje svakodnevne potrebe moraju zadovoljiti na drugi, specifičan način.

Izazov proizvođača ambalaže je konstantno biti ispred krivotvoritelja te dizajnirati ambalažu koja će biti jednostavna za uporabu, a koja će istovremeno otkrivati svaki pokušaj neovlaštenog otvaranja i zlouporabe. Brailleovo pismo jedan je od segmenata zaštite ambalaže, a "Lana-karlovačkaj tiskara" je jedan od začetnika tog tipa označavanja ambalaže te je tim činom pridonijela boljem snalaženju slijepih osoba te pripremili naše poznate tvrtke za daljnji proboj na svjetska tržišta.

6 - Literatura

1. B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet - Zagreb, Zagreb 2002.
2. G. Flajnik, Zaštita proizvoda od krivotvorenja tiskom na ambalaži, zbornik radova Međunarodnog simpozija "Offsetni tisak", Zagreb 2003. 3. J. Marić-Marsenić, Specifičnosti označavanja farmaceutske ambalaže, Međunarodno savjetovanje "Označavanje na ambalaži", Plitvička jezera 2004.
4. Internet portal PLIVA zdravlje, www.plivazdravlje.hr
5. www.homer.hr/brajica.htm
6. www.zpm.fer.hr/BrailleZasloni.html

for download software click here visit mac software site softwareunlim.net visit site