Oštećenje vida

MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA OŠTEĆENJA, INVALIDITETA I HENDIKEPA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE

OŠTEĆENJA VIDA

Oštecenja vida su sljepoca i slabovidnost.

Sljepoća se prema stupnju oštecenja vida dijeli na:
- potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez ili s projekcijom svjetla;
- ostatak vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju do 0,02 (brojenje prstiju na udaljenosti od 1 metra) ili manje;
- ostatak oštrine vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,02 do 0,05;
- ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju do 0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva;
- koncentricno suženje vidnog polja oba oka s vidnim poljem širine 5 stupnjeva do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske tocke;
-neodredeno ili nespecificirano.

Sljepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se nesposobnost citanja slova ili znakova velicine Jaeger 8 na blizinu.

Slabovidnost se prema stupnju oštecenja vida dijeli na:
- oštrinu vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje;
- oštrinu vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,3 do 0,4;
- neodredeno ili nespecificirano.

Osim definicije Svjetske zdravstvene organizacije (who) koja je implementirana i u zakonske propise naše zemlje postoje i druge definicije. Mi ovdje donosimo neke:

 

O DEFINICIJAMA OŠTEĆENJA VIDA IZ KNJIGE „OŠTEĆENJA VIDA  biopsihosocijalni aspekti, Vladimir Stančić, 1991,:

 

Veličina oštećenja vida obično se izražava ostatkom oštrine vida i ostatkom širine vidnog polja.

 

Za ispitivanje oštrine vida najčešće se koriste Snellove tablice za pokus vida.

 

Snellenova tablica sastoji se od stanovitog broja redaka slova, a svaki je redak sastavljen od jednako velikih slova. Broj uz pojedini redak označava udaljenost u metrima na kojoj osoba normalnog vida treba pročitati pojedino slovo iz tog retka pod kutom od 5 minuta širine i visine slova. Oštrina vida izračunava se prema for­muli V= d/D (V označava visus, oštrinu vida, d udaljenost s koje se može pro­čitati određeni redak tablice, a D udaljenost s koje normalni čitač može pročitati slo­va iz određenoga retka).

 

Normalna oštrina vida iznosi 6/6 = 1,0, što znači da osoba s udaljenosti od 6 metara može pročitati onaj redak tablice koji je označen brojem 6.

 

Ako osoba pročita redak slova označen sa 60 to znači da je oštrina vida smanjena, V= 6/60 = 0,10, dakle postoji 10% ostatka vida.

 

Ako neka osoba ne može pročitati ni najveća slova s udaljenosti od 6 metara, tada je treba približavati tablici na 5,4,3 m, sve do 0,5, pa se onda utvrđuje da ima oštrinu vida 5/60, ili 4/60,3/60 itd.

 

Slabovidnost

I. kategorija:     osobe koje na boljem oku, s korekcijom ili bez korekcije, imaju ostatak vida od 6/18 (0,3) do 6/60 (0,1);

II. kategorija:    osobe koje na boljem oku, s korekcijom ili bez korekcije, imaju ostatak vida od 6/60 (0,1) do 3/60 (0,05);

 

Sljepoća 

III.  kategorija:   osobe koje na boljem oku, s korekcijom ili bez korekcije, imaju ostatak vida od 3/60 (0,05) do 1/60 (0,02);

IV.  kategorija:    osobe koje na boljem oku, s korekcijom ili bez korekcije, imaju ostatak vida od 1/60 (0,02) do osjeta svjetla s korekcijom ili bez ko­rekcije; 

V.  kategorija:     sljepoća (amaurosis).

 

Slabovidnom se smatra i osoba koja na boljem oku ima suženo vidno polje oko fiksacijske točke na 20 stupnjeva ili manje, bez obzira na ostatak oštrine vida.

 

Slijepom se smatra osoba koja na boljem oku ima suženo vidno polje na 5 stup­njeva oko fiksacijske točke.

 

Ostatak vida ne smije se zamijeniti s uspješnošću vida. Ima osoba, s većim stupnjem slabovidnosti koja mogu uspješnije iskoristiti svoj vid nego neke slabovidne osobe s većim ostatkom vida.

 

Defektološke definicije stupnja teškoća u razvoju djece s oštećenjima vida

 

Djeca s oštećenjima vida dijele se u tri skupine:

1. Djeca oštećenoga vida s blaže izraženim teškoćama u razvoju jesu slabovidna dje­ca koja na boljem oku, uz korekciju, imaju od 10 do 40 posto normalne oštrine vida, zatim djeca s ostatkom vida većim od 40 posto, ali s prognozom pogoršanja vida, te djeca koja na boljem oku, uz korekciju, imaju ostatak vida od 5 do 10 po­sto, ali se njime uspješno služe. U tu skupinu ubrajaju se i praktično slijepa djeca s ostatkom vida od 5 posto ili suženim vidnim poljem do 20 stupnjeva, uz oštrinu vida do 25 posto, te potpuno slijepa djeca ako uz oštećenje vida nemaju nikakvo drugo oštećenje. 2.  Djeca oštećenog vida s jače izraženim teškoćama u razvoju jesu slijepa i slabovidna djeca koja imaju i smetnje u drugim razvojnim područjima, kao što su smetnje u motorici, teškoće držanja tijela, usporen intelektualni razvoj, lakši gubitak slu­ha itd.  

3.  Djeca oštećenog vida s izrazitim teškoćama u razvoju jesu ona djeca koja uz ošte­ćenje vida u granicama zakonskih definicija imaju smetnje na socijalnom i emocionalnom području, s umjerenom ili težom mentalnom retardacijom, sa simptomi­ma autizma, s težim stupnjem cerebralne paralize i/ili s umjerenim ili težim gubit­kom sluha, epilepsijom i si. (Pinoza i sur., 1984).

 

U svijetu je 285 milijuna ljudi s poremećajima vida od čega je 39 milijuna slijepih te 246 milijuna slabovidnih osoba, procjene su Svjetske zdrav­stvene organizacije, Vodeći uzroci poremećaja vida su nekorigimne refrakterne anomalije, a katarakte su vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim zemljama. U Hrvatskoj se prati broj osoba oštećena vida, ali samo onih kod kojih postoji invalidi­tet temeljem tog oštećenja, Tako je u Hrvatskoj registrirano 17.979 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost.

 

U Hrvatskom savezu slijepij je učlanjeno preko 6000 slijepih osoba u 27 lokalnih udruga.

 

for download software click here visit mac software site softwareunlim.net visit site