Učenje brajice u integriranom obrazovanju

Uvod

U Centru "Vinko Bek" realizira se model edukacijske integracije djece s oštećenim vidom od 1993. Počelo se s eksperimentalnom skupinom od petero slijepe djece koja su bila integrirana u redovne vrtiće kako bi se pripremila za upis u prvi razred redovne škole u mjestu gdje žive.

Tablica 1. Grafički prikaz rasta broja korisnika u integraciji

Od tada do danas, broj korisnika našeg modela edukacijske integracije stalno raste. U sadašnjem trenutku skrbimo za osamdeset učenika u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.

Kako se postaje korisnik našeg modela edukacijske integracije?

Na temelju procjene dijagnostičkog tima utvrđuju se uvjeti i rehabilitacijski programi koji su potrebni korisniku. Korisnik treba imati slijedeću dokumentaciju:

1. nalaz i mišljenje provostupanjskog tijela vještačenja,
2. domovnica,
3. rodni list,
4. rješenje županijskog ureda o primjerenom obliku školovanja,
5. zamolba roditelja,
6. zamolba redovne institucije.

Rehablitacijski programi koje pružamo su:

1. opismenjavanje (brajica, uvećani crni tisak),
2. specifična pomoć u učenju,
3. svakodnevne vještine,
4. socijalne vještine
5. vježbe vida,
6. orijentacija i kretanje,
7. trening intaktnih osjetila,
8. tiflotehnika.

Za realizaciju rehabliltacijskih programa zadužen je Centar, odnosno terenski defektolog. Nakon određivanja rehabilitacijskih programa i pirkupljanja dokumentacije dijete se raspoređuje defektologu iz odjela integracije koji će ga pratiti i raditi s njime u redovnoj instituciji odgoja i obrazovanja.

Program brajice

Brajica kao specifični rehabilitacijski program namijenjen je učenicima koji ne mogu koristiti crni tisak, odnosno ne mogu čitati tisak veličine Jeager 8 i manji (New Times Roman 22).

Okvirni program brajice sadrži:

1. Predvježbe za čitanje i pisanje brajice

• percepcija šestotočke na prostornim i plošnim modelima
• vježbe na brajevim slagalicama
• praćenje okomitih i vodoravnih redova
• reljefni crtež
• brajeva slikovnica
• folija za reljefno crtanje
• prepoznavanje znakova brajice
• upoznavanje brajevog pisaćeg stroja
• čitanje i pisanje brajeve abecede

2. Tehnika čitanja i pisanja brajice

• opismenjavanje na brajici
• usavršavanje tehnike čitanja i pisanja
• arapski brojevi
• matematički znakovi
• rimski brojevi
• posebni znakovi brajice
• prijepis brajevog teksta
• diktat
• oblikovanje brajevog teksta
• standard brajice za kemiju i fiziku
• standardna brajica za njemački jezik
• standardna brajica za engleski jezik
• glazbena notacija

3. Pisanje na brajevoj tablici

4. Reljefna latinična abeceda

5. Upotreba i interpretacija reljefnih crteža i grafičkih prikaza

Učenike kojima je namijenjen program brajice možemo podijeliti na dvije skupine:

1. Učenici koji su u našem praćenju od predškolske dobi
2. Učenici koji su izgubili vid a već pohađaju redovnu školu

Tokom pripreme za školu djeca iz prve skupine nauče čitati i pisati brajevu abecedu na pisaćem stroju. To je važno pri uključivanju u prvi razred redovne škole jer olakšava rad učitelja i pomaže slijepom djetetu. Poznato je da se pri opismenjavanju na brajicu počinje sa slovom A kao najlakšim, a videća djeca počinju sa slovom I kao najlakšim. Slijepo dijete koje čita i piše brajevu abecedu može se bez već većih teškoća uključiti u proces opismenjavanja sa videćom djecom, a učitelj može obradu slova prilagoditi videćoj djeci.

U drugoj skupini razlikuju se djeca koja postepeno gube vid i ona koja su vid izgubila naglo, tako reći odjednom. Kod jednih i drugih uočava se tendencija tzv. usmenog školovanja tj. školovanje bez odgovarajućeg pisma. Opismenjavanje na brajici kod ove skupine uveliko je povezano sa stavom roditelja odnosno njihovim prihvaćanjem djetetovog oštećenja. U slučajevima neprihvaćanja gubitka vida uvođenje brajice zahtijeva posebne pripreme i timski pristup kako bi se stvorili uvjeti da okolina i učenik prihvate brajicu. Nije potrebno naglašavati da sposobnosti i motivacija djeteta imaju također važnu ulogu u savladavanju braijce.Nakon opismenjavanja na brajici javlja se problem udžbenika, kojih nema dovoljno. Mogućnost upotrebe alternativnih udžbenika u školama još više komplicira problem u integriranom obrazovanju slijepih. U ovakvoj situaciji suočavamo se sa problemom "učenika na uho". Ponekad slijepi učenik izbjegava koristiti udžbenik, i kada on postoji, jer zapravo nema naviku korištenja pisanog materijala.

Sama adaptacija udžbenika posebna je tema. Kako vjerno adaptirati udžbenike koji se sve više vizualiziraju, odnosno imaju sve manje teksta a sve više slika, margina, grafikona i crteža? Gdje su granice mogućnosti adaptacije udžbenika, a da se ne gubi smisao? Je li je bolje i kad napisati udžbenik koji je izvorno namijenjen i prilagođen slijepom učeniku?
U svakom slučaju za sada manje možemo govoriti o načitanim slijepim učenicima. Više možemo govoriti o naslušanim slijepim učenicima.

Brajica i videći korisnici

Svi roditelji čija se djeca opismenjavaju na brajici uključeni su u program brajice. To je nužno ako žele da im dijete pohađa redovnu školu. Uglavnom, ne nailazimo na otpor roditelja, što više oni pokazuju veliku spremnost za učenje brajice, naročito majke.

Osim djece i njihovih roditelja u integriranom obrazovanju učenju brajice izloženi su i redovni učitelji i stručni suradnici škola koje pohađaju slijepa djeca. Za njih se organiziraju seminari sa temama:

1. Metodika rada sa slijepim učenikom,
2. Psihološke karakteristike djece slijepe djece,
3. Osnovne upute za orijentaciju i kretanje slijepe djece,
4. Izlaganje redovnog učitelja koji je već radio sa slijepim učenikom,
5. Učenje brajice (radionica).

Pri integraciji slijepih učenika brajica je velika barijera i jedan od velikih uzroka straha koji se obavezno javlja u edukacijskoj integraciji. Nepoznavanje i predrasude su takvog tipa da brajica prerasta u bauk i misterij koji je nemoguće svladati. Smatra se da je ona namijenjena samo slijepim ljudima i da je samo oni mogu naučiti i koristiti. Cilj naših radionica za učenje brajice je demistifikacija brajice kroz njezino upoznavanje. Radionice su organizirane praktično "kao igraonice" jer se u protivnom dešava frontalni otpor naročito predmetnih učitelja.

U radionici se upoznaje brajev stroj, uči umetanje papira, svlada šestotočka i uz pomoć našeg listića "Znakovi brajice" (hrvatski standard), prepisuju se mali odlomci crnog tiska na brajicu i obrnuto. Veliko je olakšanje i oduševljenje učitelja nakon završetka radionice. Imaju osjećaj da su nešto konkretno naučili i shvate da se brajica može lako naučiti ako se čita očima. To u mnogome pomaže integraciji i doprinosi kvaliteti rada sa slijepim učenikom.

U organizaciji našeg Centra i u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa do sada je organizirano oko stotinu seminara gdje se učila brajica. Računamo da je kroz te seminare prošlo nekoliko stotina učitelja, odgajatelja i stručnih suradnika. Nadamo se da su oni u svojim kontaktima također koji puta demistificirali brajicu i na taj način doprinijeli integraciji slijepih u društvo. Ako njima pribrojimo roditelje, članove šire obitelji slijepe djece te više od tisuću djece u redovnim školama koja su imala priliku upoznati brajicu, opravdano se nadamo da misterij brajice svakog dana biva manji.

Svakako treba spomenuti primjere i entuzijazam pojedinih učitelja koji su samoinicijativno i vrlo kreativno pristupili učenju brajice kako bi mogli raditi sa slijepim učenikom u razredu. Terenski tiflopedagozi našeg Centra imali su prilike učiti i prihvaćati modele i patente redovnih učitelja. "Zidni plakat brajice", patent učiteljice Bojane Jelčić iz OŠ "Poreč", iz kojeg je ona učila brajicu, a s njom i videća djeca u razredu, veoma je veselio njezinog slijepog učenika. Takav plakat mi koristimo na našim seminarima za učitelje. Lakšoj edukacijskoj integraciji pridonijelo bi također upoznavanje s brajicom onih studenata koji će postati učitelji. Naša iskustva pokazuju da je brajica zaštitni znak u obrazovanju slijepih ujedno i moćna poluga njihove integracije u redovni sustav obrazovanja. Važan zadatak svih nas koji se bavimo problematikom odgoja i obrazovanja slijepih, a i samih slijepih i njihovih raznih udruga je rad, i osmišljavanje programa i metoda koje će pridonositi demistifikaciji, širenju, prihvaćanju i upoznavanju brajice od strane videćih.