Uzroci sljepoće kod 25% populacije slijepi Hrvatske i moguća prevencija

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu ima 37 miliona, a u Europi 2,7 miliona slijepih osoba . Od njih 90% žive u siromašnom dijelu nerazvijenog svijeta. Bez energične akcije broj slijepih osoba povećati će se do 2020.g. na 75 miliona. U sklopu WHO djeluje program za prevenciju sljepoće Vision 2020 . Prema mišljenju nosioca toga programa sljepoća se može u 75% slučajeva liječiti ili prevenirati, a to bi bila jedna od najisplativijih intervencija zdravstvene skrbi. Slogan upozorenja programa Vision 2020 glasi :¨ Svakih 5 sekunda u svijetu oslijepi jedna odrasla osoba, a svake minute oslijepi jedno dijete¨ (4)

Udruženje slijepih i slabovidnih osoba Hrvatske osnovano je 1946.g., a 8. veljače 2005. godine imalo je 5838 članova. Prema definiciji WHO slijepom se smatra osoba koja ima potpuni gubitak osjeta svjetla ili ostatak vida sa korekcijom ili bez korekcije do 3/60 (0,05). Slijepom se smatra i ona osoba koja na boljem oku ima suženo vidno polje na 5 stupnjeva oko fiksacione točke.
Prema podatcima iz 2003.g. prevalencija sljepoće u svijetu kreće se u Africi od 1% , Aziji i Južnoj Americi od 0,5 - 0,8 % , Europi i Sjevernoj Americi o,4%, a u Hrvatskoj (prema podatcima iz 2005 .g. ) 0,13%. (3) Epidemiološka situacija uzroka sljepoće varira od zemlje do zemlje, iz godine u godinu.

Tabla 1 Glavni uzroci sljepoće u svjetu 2003.g

Tabla 2 Uzroci sljepoće u nekim zemljama Europe

METODE I REZULTATI

Retrospektivnom analizom obuhvaćeno je 25% populacije slijepih Hrvatske točno obrađeno je 1497 članova. Uključene su: Udruga slijepih grada Zagreba (1 107 članova), Koprivničko - Križevačke županija (198) i Međimurske županije (192). Razdioba prema spolu je bila: 747 žena i 750 muškaraca.

Tabla 3 Razdioba po dobi:

Tabla 4 Razdioba prema uzrocima sljepoće:

RASPRAVA

Ranim otkrivanjem i liječenjem može se prevenirati prva tri uzroka sljepoće: kratovidnost, dijabetička retinopatija i glaukom. Kod dijabetičke retinopatije potrebna je suradnja liječnika primarne zaštite i dijabetologa.

Uzroci atrofija vidnoga živca su: intrakranijalni tumori, meingitis i encefalitis kao komplikacije neke od zaraznih bolesti, encefalomelitis diseminata , M. Leber, OCV i CVI.
Retinopatija pigmnetosa kao uzrok sljepoće u Europi je vrlo rijetka. Jedino je u Čileu češća i prvi uzrok sljepoće. Obzirom da je to nasljedna bolest i za sada za nju nema lijeka važan je pažljiv odabir partnera i zanimanja . Kod gubitka vida zbog traume većinom se radi o ratnim ozljedama očiju, jedan malo dio njih su posljedice prometnih nezgoda

Prema podatcima WHO iz 2002 .g. u svijetu ima 1,4 milion slijepe djece.
U Hrvatskoj je slijepo 212 djece do 16.g.

Tabla 5 Razdioba uzroka sljepoće 0- l6 godina

Iz tabele se vidi da je prvi uzrok sljepoće kod djece PR što je često u razvijenim zemljama. Razvojem nenatologije češće prežive djeca male porođajne težine i manje gestacijske dobi, tako da je i razvoj PR čeći.

Ako se analizira pojava PR u dobnim skupinama može se vidjeti da je PR u porastu.

Tabla 6 Razdioba PR po dobnim skupinama

Dokazano je da ranim otkrivanjem, praćenjem i ranim operativnim liječenjem kod PR-e je moguća prevencija sljepoće. Nužna je organizaciju Centra za liječenje PR-e sa kvalitetnom opremom i sa dobro educiranim oftamolozima.
Edukacija i informiranost stanovništva je jedan od preduvjeta za uspješnu prevenciju sljepoće. Za kvalitetno informiranje potrebno je koristiti sve medije. Osim televizije i radija izuzetno su korisni informativni letci prisutni u rodilištima i bolnicama, vrtićima, školama, knjižnicama i svim ostalim javnim mjestima. Prevalencija sljepoće u Hrvatskoj od 0,13% je relativno niska, a takva je jedino zahvaljujući kvalititenom radu liječnika primarne zaštite, pedijatrima i oftalmolozima.
Prevencije sljepoće u Hrvatskoj prema prijedlogu WHO treba biti vođena nacionalnim komitetom formiranim u minitrarstvu zdravstva.Povezanost sa jedne strane sa strukom te vladinim i nevladinim organizacijama za zaštitu vida, a sa druge strane sa WHO je naša budućnost.

Literatura

1. B.Thylefors,A.D.Ne'grel,R.Pararajasegaram,&K.y.Dadzie . Global data on blindness; Bulleten of the World Health Organisation, 1995,73(1):115-121 B.Thylefors,A.D.Ne'grel,R.Pararajasegaram,&K.y.Dadzi.
2. Available data on blindness ( update 1994)Ophthalmic Epidemiology-1995.Vol.2.No.1,pp.5-39
3. S.Resnikoff : Blindness and visual impairment in the world . polits de vue No 50 Spring 2004.
4. I . Kocur : Preventing blindness in Eastern Europe .Eurotimes vol.10 issue5 may 2005.pp 23
5. C.Glibert & A.Foster: Childhood blindness in the contex of VISION 2020-The Right to Sight. Bulltin of the World Health Organisation,2001,79(39.

Rad je objavljen u:
ACTA MEDICA CROATICA br. 2 - Vol. 60 2006